Trgovački lanac reklamira sniženje, ali što se krije iza svega Svatko tko se poveselio morao se osjećati kao potpuni naivac…

Svatko tko se jučer poveselio Sparovom priopćenju kako će od Nove godine u njihovim trgovinama redovne cijene biti niže morao se osjećati kao potpuni naivac nakon što se malo detaljnije udubio u ono čime se ovaj trgovački lanac pohvalio na velika zvona, piše Jutarnji.

Kao, past će cijene otprilike za 30 tisuća proizvoda jer će se kod preračunavanja iz kuna u eure maknuti treća decimala čime će oni biti jeftiniji.

Onda su to odlučili još ilustrirati na konkretnom primjeru: S – budget trajno mlijeko sada košta 7.29 kuna što bi u eurima bilo 0.967 eura, a kad se to zaokruži cijena bi bila 0.97 eura.

No kako će Spar velikodušno iz matematičke jednadžbe maknuti treću decimalu, cijena će zapravo biti 0.96 eura iz čega proizlazi da će kupac na mlijeku uštedjeti čak šest lipa.

Da, dobro ste pročitali – nakon što su cijene pojedinih proizvoda u posljednjih godinu dana u trgovinama skočile i do 100 posto i nakon što je trebala Vladina intervencija ograničavanja cijena osnovnih prehrambenih namirnica, sada je, blago potrošačima, stiglo vrijeme kad valjda trebamo biti zahvalni na dvije lipe “popusta” i kada je taj blagdanski poklon potrebno posebno i reklamirati.

Svi mi koji kupujemo u Sparu, međutim, jako dobro znamo koliko su u posljednjih godinu i pol dana poskupjeli proizvodi na policama ovog trgovačkog lanca, koliko su brojna poskupljenja bila neobjašnjiva i rastom cijena energenata i svim ostalim opravdanjima koje su nam nudili i koliko nam, na kraju dana, u novčaniku ostane manje novca nakon što obavimo tjednu kupovinu.

Evo samo dva primjera koja ilustriraju frapantnu razliku između pojeftinjenja s kojim se Spar ovih dana hvali i inflatornog rasta cijena o kojem su uglavnom šutjeli.

Njihov popularni blagi ajvar Sparove robne marke prije inflacije stajao je 34.99, a danas 49.99 kuna, a sirni namaz s okusom hrena kojeg je bilo moguće kupiti za 6.99 kuna sada košta čak 10.99.

Nepodnošljivo je pritom bilo slušati kako trgovci i proizvođači u medijskom prostoru jedni druge krive za drastična poskupljenja te kako nema baš nikakve dobre volje da se dio te inflacije s leđa potrošača malo prebaci i na neka druga leđa.

Sve to, da ne zaboravimo, događalo se u okolnostima u kojima je hrana u Hrvatskoj po defaultu već bila za 15 do 20 posto skuplja od prosječnih europskih cijena, gdje su Hrvati i dalje po namirnice odlazili u Mađarsku i Sloveniju i gdje nije bilo baš nikakvog suvislog objašnjenja zašto se u Hrvatskoj ne može, a u Sloveniji može prodavati jeftinije.

U takvim okolnostima, čini se dosta hrabrim uložiti novac u kampanju u kojoj ćeš popust od nekoliko lipa po proizvodu predstavljati kao “ulog u odnos s kupcima” i vjerovati da ćeš time nanovo steći povjerenje kupaca.

Čemu ih samo dodatno iritirati?

Source: slobodnadalmacija.hr

TomislavCrnkovic144

Learn More →