Hrvatska je uvela euro u trenutku najviše temeljne inflacije u povijesti eurozone. Evo što ona znači i zašto će cijela zemlja biti u banani ako je ne bude pratio i rast plaća

Nova godina je započela s dobrim statističkim vijestima: nakon mjeseci u kojima su rušeni rekordi svih vremena, inflacija u eurozoni, koje je i Hrvatska odnedavno sastavni dio, počela se naizgled vraćati na jednoznamenkaste razine.

Posljednja procjena koju je objavio Eurostat govori da je godišnja inflacija u prosincu za eurozonu iznosila 9,2%, što je znatno niže od 10,1% zabilježenih u studenome. Tome je pridonijelo što se naglo smanjila inflacija energenata koji su bili glavni pokretač prošlogodišnjeg skoka: pala je s 34,9 na 25,7 posto u samo jednom mjesecu, pa su posljedično i cijene hrane umjereno pale. Gotovo posvuda, osim u Hrvatskoj: kod nas je inflacija i u prosincu već gotovo dosezala 14 posto, a to je bilo puno prije vala rapidnih i krajnje bezobraznih poskupljenja prilikom novogodišnjeg uvođenja eura.

Naizgled dobre inflatorne vijesti ne bi trebale zavarati ni eurozonu, piše portal Euronews. Jedan ključni pokazatelj zapravo je i u njoj u zadnjem mjesecu porastao, a riječ o temeljnoj ili baznoj inflaciji. Ona se popela s 5 posto u studenome na 5,2 posto u prosincu što je najveća razina u povijesti, od samoga stvaranja jedinstvene EU valute. Kako će to utjecati na snagu hrvatske kupovne moći i ekonomije, ostaje za vidjeti. Činjenica da smo uveli euro baš u trenutku njegove najviše temeljne inflacije ikad baš ne obećava previše dobrog, uza sve ostalo što sami sebi radimo.

Što je zapravo temeljna inflacija, pokazatelj koji preciznije od opće zrcali varijabilnost potrošačkih cijena? Temeljna inflacija nudi puno jasniju sliku stanja nekoga gospodarstva, i to isključujući iz inflatorne računice cijene energije, neprerađene hrane, alkohola i duhana, roba koje su obično nestabilnije od svih ostalih. No, čak i ako njihove cijene rastu, kao što su rasle i proteklih mjeseci, ljudi ove osnovne proizvode nastavljaju kupovati jednakom dosljednošću i ne prestaju zbog toga ići u trgovinu.

Temeljna inflacija nadilazi ove osnovne proizvode i dotiče se drugih dobara i usluga koje također u normalnim okolnostima konzumiramo redovito, a ponekad i iz čistog zadovoljstva: uređene frizure, kupnje novog mobitela, knjiga, odlaska u kino ili kazalište, zimovanja itd. Visoka temeljna inflacija, ukratko, znači da sve oko nas poskupljuje, pa čak i ako pokazatelji opće inflacije govore o njezinu padu, piše Euronews.

Što dulje temeljna inflacija ostane visoka, veća je i bol potrošača koji će sigurno vidjeti kako njihove plaće i osobna ušteđevina s vremenom gube na vrijednosti. Ne ostaje im ništa doli nadati se da će im njihovi suosjećajni poslodavci ponuditi dostojne povišice kako bi držali korak s uzlaznim trendom poskupljenja.

Ako plaće građana ne budu rasle istom dinamikom kao i inflacija, onda će i srednjoročno i dugoročno njihova kupovna moć biti trajno smanjena, a to će rezultirati nižom potrošnjom, manjom potražnjom i posljedično sigurno slabijom ekonomijom – rekao je za Euronews Zsolt Darvas iz Bruegela, ekonomskog think tanka sa sjedištem u Bruxellesu.

Source: slobodnadalmacija.hr

TomislavCrnkovic144

Learn More →