Dodatno snižavaju temperaturu objekta u ljetnim danima, štite ostale slojeve krova poput hidroizolacije i termoizolacije i što je najvažnije – upijaju velike količine vode koje potom određeni dio vremena zadržavaju i lagano ispuštaju u okoliš, te na taj način smanjuju opterećenje komunalnog sustava oborinske odvodnje, kaže inženjer Ivan Vrkić

Već cijeli svijet bruji o zelenim pariškim krovovima i divi se poduhvatu koji je započela gradonačelnica Anne Hidalgo još u ljeto 2016. godine, a gradska vlast usvojila zakon kojim je čak stotinu hektara gradskih krovova i fasada predodredila za urbanu poljoprivredu te viseće vrtove.

Od tada do danas na krovovima, fasadama i visećim vrtovima Pariza razvila se čak i poljoprivreda, pa dio Parižana ima nadohvat ruke i voće i povrće, za koje kažu da je bez pesticida. Osim plodova s krovova, Pariz se može pohvaliti i time što je ozelenjavanjem neiskorištenih površina zgradama pojačao “pluća” grada.

I nije samo Pariz krenuo u ozelenjavanje zgrada, rade to i mnogi drugi gradovi u svijetu. Primjerice, Rotterdam je podigao novi krovni vrt na površini od čak 7600 četvornih metara i digao se visoko među predvodnike u inovativnom urbanom dizajnu. U Stuttgartu je njemačka vlada sponzorirala izgradnju jednog od krovova još 1969., ostao je u funkciji sve do 1990. kada su ga ponovno obnovili. Krovove ozelenjavaju i u drugim njemačkim gradovima, u Austriji u Beču, u Kini…, a imamo i primjere u Hrvatskoj. U Zagrebu su građani prije nekoliko godina krenuli u podizanje zelenih vrtova na zgradama, a ima primjera i u ostalim dijelovima Hrvatske.

Tim inženjera

Jedan od zelenih krovova koji treba istaknuti jest i onaj na novom hotelu “The View” u Postirama. Pripremu tog bračkog krovnog vrta obavila je splitska tvrtka “Termodinamika”, specijalizirana za hidroizolaciju. Njihov tim inženjera građevine i ekonomista ima rješenja za sve vrste zelenih krovova. Pitate li ih o zelenim krovovima, kazat će kako je to danas nužda zbog pretjerane izgradnje i urbanizacije kad ljudi imaju sve manje zelenih površina na raspolaganju.

U “Termodinamici” dodaju kako su višestruke prednosti zelenih krovova: povoljan utjecaj na mikroklimu; ušteda energije; smanjenje atmosferskog i zvučnog onečišćenja; smanjenje protoka vode; povećanje bioraznolikosti i konačno, veća efikasnost fotonaponskih panela na krovovima.

– Zelenilo i raslinje predstavljaju sve češće rješenje kao završni sloj na mnogim ravnim krovovima, od najmanjih stambenih objekata, višestambenih zgrada pa sve do velikih hotelskih kompleksa. Osim što su oku ugodni i objektu daju dozu modernizma, također su i jako korisni, i korisnicima istih objekata, i zajednici u kojoj se nalaze. Naime, zeleni krovovi dodatno snižavaju temperaturu objekta u ljetnim danima, štite ostale slojeve krova poput hidroizolacije i termoizolacije i što je najvažnije – upijaju velike količine vode koje potom određeni dio vremena zadržavaju i lagano ispuštaju u okoliš te na taj način smanjuju opterećenje komunalnog sustava oborinske odvodnje – kaže Ivan Vrkić, inženjer konzultant. – Osim toga, naša obala je prepuna kaskadnih objekata te se arhitekti sve češće odlučuju baš na projektiranje zelenih krovova kako bi pogled stanara padao na lijepo projektirano i planirano raslinje umjesto na sive i jednolične betonske plohe – pojašnjava Vrkić.

Višeslojan put

Put do zelenog krova je višeslojan. Doslovno podrazumijeva prvi sloj koji čini krovna konstrukcija, odnosno nosivi pod na koji se postavljaju ostali elementi. Iznad poda je potrebno napraviti sloj nagiba od minimalno 0,5 posto kako bi se izbjeglo zadržavanje vode. Nakon toga se postavlja parna barijera koja sprječava kondenzaciju između slojeva. Sljedeći sloj je toplinska izolacija koja nije obvezna, zatim slijedi vodonepropusni sloj u obliku hidroizolacijske membrane i mehanički zaštitni sloj poznat kao “protukorijenska membrana” koji štite donje slojeve. Osim ovih slojeva, tu su i drenažni elementi, filterski sloj, kultivacijski sloj i konačno vegetacija. Kao dodatni elementi sustava zelenih krovova ugrađuju se sustavi navodnjavanja, rasvjete i slično.

Zeleni krovovi se dijele na dvije osnovne skupine: ekstenzivni zeleni krovovi te intenzivni zeleni krovovi.

Ekstenzivni krovovi karakteristični su po tome što imaju manje debljine supstrata (od 8,0 do 15,0 cm) te su pogodni za rast trajnih biljaka koje ne zahtijevaju opsežno održavanje i zalijevanje poput raznih sukulenata, kaktusa i slično, dok su intenzivni krovovi karakteristični po tome što imaju veće debljine supstrata i namijenjeni su za rast većih biljnih kultura, trave te čak i stabala. Također, intenzivni krovovi traže opsežnije gotovo svakodnevno održavanje.

Da bi se zeleni krovovi pravilno izveli potrebno ih je pravilno projektirati, a svi arhitekti i projektanti podršku mogu pronaći u tehničkim savjetnicima “Termodinamike” d.o.o. i tehničkim savjetnicima njihova dobavljača “Bauder” d.o.o. Kontakt informacije možete pronaći na web-stranici www.termodinamika.hr.

Njemački partner

”Bauder” je veliki njemački proizvođač sustava za sve vrste krovova, što podrazumijeva hidroizolacije, termoizolacije i zelene krovove. Jedan su od rijetkih proizvođača koji u svome asortimanu ima sve slojeve sustava, od spomenutih izolacija pa sve do supstrata potrebnog za rast biljaka.

Kako bi zeleni krov bio pravilno izveden te u budućnosti trajan i funkcionalan, potrebno se pridržavati nekoliko jako važnih pravila o izvođenju.

Najvažnije je pridržavati se uputa proizvođača, poštovati sve slojeve sustava zelenoga krova te ugraditi certificirani i odobreni supstrat za rast bilja i raslinja.

Nerijetko se događa da se investitori odlučuju na ugradnju zemlje iz iskopa, ali takva ispuna jednostavno nije prihvatljiva i poništava sve prethodne slojeve sustava zelenoga krova, te općenito s vremenom prestaje biti pogodna za rast i život bilja i raslinja.

”Bauderov” supstrat, osim što omogućava adekvatno dreniranje vode s krova, također, sadrži i mnoge hranjive minerale koji omogućavaju kvalitetan rast i život bilja i raslinja.

Odličan primjer pravilno projektiranog i izvedenog zelenog krova na našim prostorima je hotel “The View” u Postirama na otoku Braču, gdje je tvrtka “Termodinamika” d.o.o. zajedno s partnerima sudjelovala u svim fazama planiranja i izvođenja mnogih zelenih krovova na objektu.

– Arhitekti preferiraju zelene krovove zbog toga što na nekim parcelama nema dovoljno zelenila, pa im je krov savršena površina koju mogu iskoristiti u te svrhe. Također, kada se izvode kaskadni objekti jako je važno da pogled s jednog objekta (gornjeg) pada na zelenilo onoga ispod, a ne u nekakvo betonsko sivilo ili slično – dodaje još Ivan Vrkić.

Što se tiče kosih zelenih krovovima, isti su mogući te se izvode, iako kod nas relativno rijetko. Izvedba svih slojeva općenito je kompliciranija, pa tako i zelenog krova zbog samoga nagiba, zato se kao zeleni preferiraju ravni krovovi.

Toplinska izolacija

Osim što lijepo izgledaju, zeleni krovovi dodatno povećavaju toplinsku izolaciju objekta te fizički štite hidroizolaciju od oštećivanja.

Zeleni krovovi imaju i klimatske prednosti. Jedan od povoljnih učinaka zelenih krovova su temperature koje su na njima uglavnom između 25 i 30 Celzijevih stupnjeva, što je drastično manje od onih na tradicionalnim krovovima, tamo dosežu i 80 stupnjeva. Važno je istaknuti i da zeleni krov štedi energiju do 10 posto, gdje postotak uštede ovisi o vrsti građevine, klimi, veličini i vrsti krovišta. Čak i fotonaponski paneli proizvode 5 posto više energije, ako su postavljeni na zelenom krovu, za razliku od onih na tradicionalnom krovu. Ukratko, zeleni krovovi poboljšavaju toplinsku učinkovitost i zimi i ljeti, što pridonosi uštedi energije.

Source: slobodnadalmacija.hr