Zemlja je ove godine doživjela najtopliji ožujak u povijesti mjerenja, pa je TOP Radio, na ovu temu, ugostio meteorologa Kristiana Horvatha.

“Širi kontekst toga saznanja je da su i zadnja četiri desetljeća najtoplija desetljeća od povijesti mjerenja. Svako desetljeće je toplije od onog prethodnog. Globalno gledajući na zemlji, zadnjih osam godina su osam najtoplijih godina izmjerenih ikad!“, kazao je Horvath.

Načelnik sektora za meteorološka istraživanja i razvoj pri Državnom hidrometeorološkom zavodu u karijeri se bavio fenomenologijom vjetra, pa je za buru ovako rekao:

“Ne postoji vjetar koji je toliko nagao, toliko jak, mahnit poput bure. Nigdje taj vjetar nije toliko jak kao u Hrvatskoj.“

Ono što najčešće percipiramo je trajnost vjetra. Moramo imati na umu da je proljeće najvjetrovitija sezona. Što se tiče srednjih brzina vjetra, u Zagrebu, na kontinentu i na moru, najčešće su ožujak i travanj najvjetrovitiji”, tako da aktualni vjetroviti dani nisu ništa neobično.

Ipak, vjetrovi nisu bezazleni, čupaju stabla, uzrok su štetama.

“Apsolutno nije bezazleno i ono što mi često gledamo je učinak vjetra. Primjerice, na Sljemenu dan danas vidimo tragove jakog vjetra u vidu porušenog drveća…

Vidimo da zadnjih godina u dijelovima Hrvatske jest nešto vjetrovitije, prvenstveno u središnjem dijelu Hrvatske, Istre i Primorja. Vjetar je za praćenje zahtjevan parametar, kvalitetna mjerenja vjetra nemamo dugo u povijest“, rekao je meteorolog.

U TOPCASTU se govorilo i o najpoznatijem slučaju tornada na ovom području, onom iz 1892. godine kod željezničke stanice u Novskoj.

“To je bio nesvakidašnji događaj. Srećom, bio je iznimno dobro dokumentiran. Imamo povjerenja da se to dogodilo tako kako je opisano, zato što je analize radio naš proslavljeni geofizičar Andrija Mohorovičić koji se u prvom dijelu karijere bavio meteorologijom, te je bio i voditelj opservatorija u Zagrebu.

Procjena ima dosta elemenata nesigurnosti, ali može se smatrati da je vjetar tada bio oko 250/260 km na sat, što je red veličine naših najjačih bura na Jadranu.

Na moru najjači vjetar najčešće dolazi od bure, koja je naš drugi fenomen koji je prepoznatljiv u svijetu. Što se tiče tornada, oni se toliko rijetki, za razliku od pijavica na moru“, rekao je Horvath.

O tome je li moguće predvidjeti jake bure, rekao je:

“Jaka bura sama po sebi je dosta dobro predvidljiva i sigurno je, da nema prognoze vremena, da bi bilo puno više negativnih učinaka takvog vjetra…“.

“Po pokazateljima trebalo bi biti više južine. Zbog klimatskih promjena mijenja se i cirkulacija putanje, ciklone se mijenjaju. Po analizama klimatskih modela, putanje ciklona se pomiču prema sjeveru, što automatski znači da će biti više juga, a manje bure“, rekao je Horvath, te nastavio o meteoropatskim problemima kojih je sve više:

“Meteoropatija je skup simptoma koje čovjek osjeća prilikom promjena vremena. Danas sve više, osim kroničnih bolesnika, potpuno zdravi ljudi pate od promjena vremena. U literaturi istraživača u području zdravstva saznajemo da su ljudi sve manje sposobni prilagoditi se promjenama vremena zbog promjena u načinu života.

Više smo u zatvorenim prostorijama, klimatiziranima, ne osjećamo svaki dan, sve više smo izloženi stresu, sve to doprinosi tome da pojava oscilacija tlaka, vlage i vjetra, posebno kod južine, bude okidač toga da se ljudi lošije osjećaju.

Zato i važe preporuke da što više boravimo vani, posebno u promjenjivim vremenskim uvjetima, a ne da čekamo samo lijep dan. Trebamo se izložiti promjenama vremena da bismo se naučili funkcionirati s njima.“

Source: slobodnadalmacija.hr