Rezultati istraživanja koje je provela HGK pokazuju da postoji značajno razilaženje kada je u pitanju lista prioriteta zaposlenika i poslodavaca.
Hrvatska gospodarska komora predstavila je na konferenciji EDUkarijera – Obrazovanjem do zanimanja budućnostirezultate istraživanja o potrebama za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada.
Istraživanje je provedeno među 560 srednjih i velikih tvrtki te 370 građana.
Poslovi budućnosti prema mišljenju poslodavaca današnja su deficitarna zanimanja iz područja zanatskih poslova (električar, stolar, krojač i šivač, mesar, vodoinstalater) te profesije u sferi zelene i digitalne tranzicije.
Prilike za edukaciju jedan su od vodećih prioriteta radnicima pri odabiru poslodavca, također je pokazalo istraživanje, ali i to da gotovo 40 posto ispitanih poslodavaca nema predviđen budžet za edukacije zaposlenika.
‘Akcija‘ je na cijeni
Ova konferencija jedan je od načina na koji želimo potaknuti upravo akcije.
Neke stimulativne mjere su već pokrenute, njih pozdravljamo, a cilj nam je lobirati prema donositeljima odluka da se opseg stimulacija proširi”, rekao je uvodno Petar Mišević, voditelj Samostalne službe za obrazovanje, kvalitetu i informacijsku sigurnost i savjetnik predsjednika HGK-a.
Poslodavcima je prema istraživanju najteže pronaći zaposlenike sa srednjom stručnom spremom (41%), a gotovo jednako zahtjevno je naći zaposlenike s visokom stručnom spremom (28%) kao one niskokvalificirane (25%).
“U Hrvatskoj je oko 70 posto učenika uključeno u strukovno obrazovanje, što je više od prosjeka EU, ali upitna je tržišna opravdanost tih kvalifikacija.
Nužno je jače povezivanje učenika i poslodavaca, treba zaživjeti model učenja temeljen na radu“, kazala je Ivana Pilko Čunčić, načelnica Sektora za srednjoškolski odgoj i obrazovanje i obrazovanje odraslih iz Ministarstva znanosti i obrazovanja
Traže se vještine
“Do 2030. u sustav obrazovanja ući će nešto manje od pola milijuna mladih i na nama je velika odgovornost, na društvu i obrazovnom sustavu, da ih usmjerimo na upisu škola nakon kojih će moću naći posao”, istaknula je Ivana Šimek, rukovoditeljica Odjela za rad s poslodavcima iz Hrvatskog zavod za zapošljavanje.
Tihana Marušić, senior partnerica pribavljanja talenata iz Atlantic grupe istaknula je kako ih je tržište rada u zadnje dvije godine uslijed pandemije prisililo na traženje vještina.
“U našim oglasima za posao više nećete vidjeti da tražimo određeno radno iskustvo pa čak ni kvalifikacije, u procesu zapošljavanja nemamo više psihotestiranja i testiranja inteligencije.
Važne su nam vještine, motivacija te potencijal za razvoj vještina koje su nam potrebne za napredak poslovanja. U tom periodu okrenuli smo se unutra, omogućili smo zaposlenicima da napreduju ili promjene posao unutar kompanije“, istaknula je Marušić.
Rad za vrijeme studija
Ivan Soldo, član Uprave Hrvatske poštanske banke smatra da bi hrvatski studenti bili spremniji za tržište rada kada bi imali priliku raditi za vrijeme studiranja jer bi na taj način još tijekom obrazovanja mogli primijeniti stečena znanja u praksi.
“Čini mi se da studenti danas uče dva puta, jednom u teoriji, drugi put u praksi”, rekao je Soldo.
Današnja konferencija potvrdila je da je važno snažnije povezivanje obrazovnog sustava i gospodarstva, ali i usklađivanje želja i potreba zaposlenika i poslodavaca. Naime rezultati istraživanja koje je provela HGK pokazuju da postoji značajno razilaženje kada je u pitanju njihova lista prioriteta. Primjerice poslodavcima je rad u timu na prvom mjestu dok je zaposlenicima to jedna od najmanje važnih stavki.
Validacija rada djelatnika zaposlenicima je važna dok poslodavcima uopće nije na listi prioriteta.
Source: slobodnadalmacija.hr
